Na kojoj se lokaciji nalazi i koliko stan ima kvadrata vjerojatno su prve informacije koje zanimaju svakog kupca. Nakon toga slijedi sobnost i kat. Iako su ove informacije važne, ne manje bitna pitanja su kakva je prostorna organizacija stana, koje su dimenzije pojedinih prostorija i koja je njihova orijentacija u odnosu na strane svijeta.
Bez uvida u organizaciju prostora, sama veličina stana je dosta relativna informacija. Ali, kupci stanova tako u stvari kreću u potragu za novim domom. Otprilike znaju koliku veličinu stana si mogu priuštiti, bez stvarnog saznanja kolika je kvadratura stana po osobi optimalna za ugodan život.
Prije nego se detaljnije osvrnemo na optimalne dimenzije stambenih prostora i koja je kvadratura stana potrebna po osobi, par riječi o tome što sve utječe na projektiranje stambene zgrade.
Projektiranje stambene zgrade
Kod projektiranja stambenih zgrada postoji niz zakona i propisa kojih se treba pridržavati, a kojima se osigurava da će zgrada biti sigurna od požara, njena konstrukcija stabilna u slučaju potresa, da će biti zadovoljene norme i propisi o građevnim materijalima te instalacijama.
Prilikom projektiranja svaka zgrada treba zadovoljiti i uvjete iz urbanističkih planova kojima je propisana najveća visina, broj kvadrata i etaža, potreban broj garažno-parkirnih mjesta i slično.
Uz sve navedene zakone i propise, onaj o tlocrtnoj organizaciji stana kao i potrebnim kvadraturama i dimenzijama pojedinih stambenih prostorija nedostaje.
Pri projektiranju stambenih zgrada može se osloniti na zakonski akt kojim se propisuje projektiranje i standard stambenih zgrada u Hrvatskoj vezan za zgrade iz programa POS (društveno poticane stanogradnje) za koju je propisan Pravilnik za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje (NN 106/04, 25/06, 121/11).
Ovaj pravilnik daje kvalitetne standardne mjere unutar kojih se organiziraju minimalne tlocrtne dimenzije pojedinih prostora stana, međutim on nije obavezan pri projektiranju stambenih zgrada koje se grade van programa društveno poticane stanogradnje.
Kada se tome pribroje i zgrade koje su starije izgradnje, tržište obiluje stanovima čija prostorna organizacija i dimenzije pojedinih prostorija slabije zadovoljavaju potrebe stanara.
Kako bi se snašli u svemu što se na tržištu nudi, evo pregleda bitnih pojmova vezanih uz stanove, a koji se nadovezuje na dimenzije propisane Pravilnikom za projektiranje i gradnju stanova iz programa POS-a. Bitni su za osiguranje minimalnog standarda kojeg bi svaka zgrada i svaki stan trebali zadovoljiti.
Veličina i struktura stana
Pretraživanjem ponude stanova često nalazimo zbrku u nazivima, što je jednosobni, što dvosobni stan i slično.
Prema veličini i strukturi stanovi se dijele na:
JEDNOSOBAN STAN
predviđen je za život jedne osobe i sastoji se od pretprostora, dnevnog boravka s prostorom za blagovanje, kuhinje i kupaonice. Ukupne površina stana je do 35m2. Jednosobni stan nema zasebnu spavaću sobu, već se pod jednom sobom smatra dnevni boravak.
DVOSOBNI STAN
predviđen za život dvije osobe ili bračnog para, sastoji se od pretprostora, dnevnog boravka s blagovanjem, spavaće sobe od minimalno 8 m2, kuhinje i kupaonice. Površina stana je od 35 do 45 m2
TROSOBNI STAN
predviđen za život tročlane ili četveročlane obitelji, sastoji se od pretprostora, hodnika, dnevnog boravka sa prostorom za blagovanje, 2 spavaće sobe od min. 8 m2, kuhinje, kupaonice s wc-om i dodatnog wc-a u odvojenoj prostoriji. Površina stana je od 55 do 75 m2
ČETVEROSOBNI STAN
predviđen za život četveročlane ili peteročlane obitelji, sastoji se od pretprostora, hodnika, dnevnog boravka s prostorom za blagovanje, 3 spavaće sobe od min. 9 m2, kuhinje, kupaonice s wc-om, dodatnog wc-a u odvojenoj prostoriji, te garderobe. Površina stana je od 75 do 95 m2.
PETEROSOBNI STAN
predviđen za život peteročlane ili šesteročlane obitelji, ili obitelji s manje članova koje žele dodatne sobe za rad ili komfor, sastoji se od pretprostora, hodnika, dnevnog boravka s prostorom za blagovanje, 4 spavaće sobe od min. 9 m2, kuhinje, kupaonice s wc-om, dodatnog wc-a u odvojenoj prostoriji te garderobe. Površina stana je od 95 do 120 m2
Pa, ako ugledate oglas za peterosobni stan od 70 kvadrata, to ne pokazuje da se prodaje stan u kojem je uspješno, čarolijom ostvareno nemoguće, nego da vjerojatno u sobu nećete moći smjestiti nužni namještaj.
Minimalna veličina i zahtjevi za pojedine prostorije u stanu
Kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak i kupaonica spadaju u zajedničke prostorije. Uz minimalne kvadrature za njih je izuzetno važna dobra organizacija i pametno planiranje uređenja prostora.
BLAGOVAONICA
standardne veličine od 5m2 za manje, do 9 m2 za veće stanove, treba biti minimalne dimenzije 300x240cm kako bi u nju mogao stati standardni blagovaonski stol sa stolicama. U kupnju blagovaonskog stola nikada nemojte ići bez da ste prethodno izmjerili prostor kojim raspolažete. Blagovaonica može i ne mora imati prozor.
DNEVNI BORAVAK
standardne veličine od 20m2 za manje, do 25m2 za veće stanove. O orijentaciji ovisi kada će boravak dobivati direktno sunčevo svjetlo, a dobro je imati na umu i kako postaviti televizor u odnosu na osvjetljenje.
KUHINJA
standardne veličine od 5m2 za manje, do 8 m2 za veće stanove, treba imati dovoljno zidnih ploha za smještaj svih potrebnih kuhinjskih elemenata koji su, u pravilu, standardne širine i dubine od 60 cm. Važno je i da se elementi mogu pravilno koristiti (otvaranje pećnice, ladica i sl.) za što je potrebno minimalno 110-120 cm slobodnog prostora. U novije vrijeme sve češće je kuhinja integrirana s blagovaonicom i dnevnim boravkom kako bi se moglo družiti uz pripremu hrane, a ovakva organizacija i štedi na prostoru. Svakako je u tom slučaju dobro osigurati vizualno odvajanje. Kuhinja može imati prozor, a ako ga nema potrebna je dobra napa.
KUPAONICA
standardne veličine 6 do 7m2, a kod trosobnog i većih stanova obavezan je i dodatan wc.
Minimalna veličina spavaće sobe za odrasle i djecu
Iako se spavaća soba od 6m2 teoretski može organizirati, smatramo da se prostorija površine 6m2 ne bi smjela zvati spavaćom sobom!
MINIMALNA VELIČINA SOBE ZA ODRASLE OSOBE
trebala bi biti takva da u nju stane bračni krevet dimenzija barem 160x200cm, ormar dubine 60cm i dužine barem 2 m te radni stol. Dobro je da takva soba ima 10 do 12m2.
DJEČJA SOBA ZA JEDNO DIJETE
minimalne je veličina 8 m2 kako bi u nju stao krevet dimenzija 100x200cm (optimalnije 140×200), ormar i radni stol dimenzije 120-160x80cm.
DJEČJA SOBA ZA DVOJE DJECE
trebala bi imati minimalno 10m2.
Osim kvadrature, vrlo je važna proporcija sobe pri čemu je prostore čiji je tlocrtni odnos stranica 1:1 do 1:2 lakše organizirati od onih izduženijih. Orijentacija stana je ponovno važna za razumijevanje hoće li soba direktno danje svjetlo dobivati ujutro ili poslije podne.
Iako su često zanemarena i nećete ih naći u svim stanovima, SPREMIŠTA su uvijek dobro došla i potrebna, pa ako stan nema spremište unutar svoje površine, dobro je da ima izdvojeno spremište primjerice u podrumu.
Visina stropa i količina osvjetljenja
Na osjećaj prostornosti utječu i drugi faktori kao što su visina prostora, orijentacija i veličina otvora kroz koje ulazi dnevno svjetlo (prozori i vrata), te povezanost sa vanjskim prostorima (terase, balkoni ili izlaz na dvorište).
Prema već spomenutom Pravilniku, visina stambenih prostorija, od završnog poda do završnog stropa, ne bi smjela biti manja od 260 cm.
Svaka prostorija u stanu trebala bi imati prozor, a bez prozora mogu biti jedino kupaonice, kuhinje i ostave (spremišta). Prostorije koje nemaju prozor, obavezno moraju imati umjetnu ventilaciju. Ukupna zastakljena površina otvora (površina stakla bez okvira) mora iznositi najmanje jednu sedminu površine poda odnosne prostorije, a naravno može i više od toga.
Dobra organizacija prostora u stanu
Dobrom organizacijom čak i u manje kvadrata, može se postići bolja funkcionalnost, eliminacija pasivnih dijelova stana kao što su dugi hodnici, pretprostori i slično. Kvadratura prostorije, bez dobrog odnosa širine i dužine prostora također ne jamči da će potrebe stanara biti zadovoljene. Moguće da su prostorije dovoljne kvadrature, ali krivih proporcija. Primjerice, da su preduboke, ili nemaju dovoljno zidova za smještaj kuhinjskih elemenata ili ormara.
Kupovina stana je jedan od najvažnijih životnih koraka. I naravno da nije svejedno koliko ćemo imati prostora u budućnosti za obiteljsku, pa i radnu dinamiku. Minimalna kvadratura stana po osobi bi trebala biti orijentir, ali ključnu razliku u kvaliteti života daje dobra organizacija i orijentacija stana. Funkcionalnost prostora, na zadovoljstvo stanara, potrebno je postići dobrim planiranjem i organizacijom prostora.
Napisale: Tatjana Liktar Elez, dipl.ing.arh. i dr.sc.Kristina careva, dipl.ing.arh.
Članak je napisan za portal Stanarica.hr, možete ga pročitati ovdje.
